Ovdje Vam najprije donosimo obavijesti o tome gdje i što mi studiramo, a poslije Vam progovaramo o životu u bogosloviji.

POVIJESNI PRIKAZ I SVRHE

FILOZOFSKI FAKULTET DRUŽBE ISUSOVE u Zagrebu nastavlja isusovačku tradiciju u poučavanju filozofije koja je započela 6. studenog 1662. godine uspostavom Filozofskog studija na Zagrebačkom Kolegiju koji je kasnije postao kolijevkom Zagrebačkog Sveučilišta.
Novija povijest isusovačke filozofske tradicije počinje osnivanjem Filozofskog instituta 1937. godine s trogodišnjim studijem filozofije, koji je onda na crkvenim filozofskim fakultetima vodio do stupnja licencijata iz filozofije. Djelatnost tog Instituta nije se prekidala sve do danas.

Dana 31. srpnja godine 1989. Filozofski studij biva podignut na razinu Filozofskog fakulteta i dano mu je pravo podjeljivanja akademskih stupnjeva: bakalaureata (diplome), licencijata (magisterija) i doktorata iz filozofije.Od početka akademske godine 1993/94. Fakultet omogućuje jednopredmetni (studij religijske kulture) odnosno dvopredmetni studij i to: smjer A - studij filozofije i smjer B - studij religijske kulture. Taj studij traje četiri godine (8 semestara) i osposobljuje studenta za zvanje profesora filozofije i religijske kulture na srednjim školama, a prikladan je posebno za one studente koji ne namjeravaju studirati teologiju.

Studij filozofije i teologije biva prihvaćen 8.02.1994. god. kao dio Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kongregacija za katolički odgoj (za sjemeništa i učilišta) 13. ožujka 1995. godine odobrila dopunjene Statute našega Fakulteta i time mu podijelila pravo da studentima studija filozofije i religijske kulture podijeli diplomu akademskog stupnja bakalaureata filozofije i religijske kulture. Godine 2000. ista je Kongregacija Statute trajno odobrila.

Glavna je svrha Fakulteta promicanje filozofskog studija i to:
a) istraživanjem filozofskih problema,
b) sustavnim poučavanjem filozofskih grana i buđenjem filozofske refleksije u studenata
c) pripravljanje studenata za učiteljsku i istraživačku ulogu na području filozofije.

Svrha Studija religijske kulture sastoji se u osposobljavanju studenata (laika) za poučavanje predmeta religijske kulture odnosno etike na srednjim školama i za rad na područjima koja se bave religijskom problematikom.

Bogoslovi kroz dvije godine (4 semestra) pohađaju filozofski studij.

Fakultet ima i svoju web stranicu na http://petar.ffdi.hr

TEOLOŠKI INSTITUT pridružen je 1953. Filozofskom institutu. Iste je godine uspostavljen Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, sa sjedištem na Jordanovcu 110, Zagreb. U okviru Instituta godine 1971. otvoren je Odjel za kršćanski nazor i Obiteljski centar. Odjel za permanentno obrazovanje redovnica osnovan je 1978, a godine 1986 ustanovljen je odjel pod nazivom Centar za bioetiku.

Dekretom Kongregacije za katolički odgoj (školstvo) godine 1984. Filozofski studij je afilijiran Filozofskom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu, a godine 1989. uzdignut je na razinu samostalnog fakulteta papinskog prava i od tada djeluje pod imenom Filozofski fakultet Družbe Isusove.

Godine 1981. Kongregacija za katolički odgoj (školstvo) afilijirala je Teološki studij Teološkom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu. Po završetku četverogodišnjeg studija studenti mogu postići akademski stupanj bakalaureata iz teologije (diplomirani teolog). Diplomu bakalureata izdaje Teološki fakultet Papinskog sveučilišta Gregoriana, a potpisuju je akademske vlasti obiju ustanova. Uz znanstveno - nastavnu djelatnost, organiziranje simpozija i javnih predavanja, Filozofsko teološki institut djeluje i kao izdavačka kuća. Godine 1971. obnavlja časopis Život, pod imenom Obnovljeni život: dvomjesečnik za religioznu kulturu. Izdavačka djelatnost obuhvaća i objavljivanje knjiga u više nizova.

Svrha je Teološkog studija, unutar Filozofsko-teološkog instituta:
a) sustavno njegovati, istraživati i promicati teološke discipline;
b) studente, svećeničke kandidate i laike, obrazovati u teološkim disciplinama prema katoličkoj nauci;
c) promicati trajno teološko obrazovanje službenika Crkve i laika.

Filozofsko-teološki institut ima svoju stranicu na http://public.srce.hr/isusovci/fti/index.html

SASTAV BOGOSLOVA PO ZAJEDNICAMA

Naša bogoslovija - Kolegij Družbe Isusove - doima se poput "vrta sa raznobojnim cvijećem". Tu su kandidati svojih dijecezanskih (nad)biskupija te redovnici. Što se tiče obreda, ima bogoslova grkokatoličkog i rimokatoličkog obreda. Ove akademske godine 2002/2003 ima nas ukupno 33 bogoslova.

Dijecezantski kandidati su za:
- Zadarsku nadbiskupiju
- Mostarsku biskupiju
- Subotičku biskupiju
- Prizrensku biskupiju
- Skopsku biskupiju (grkokatolici)
- Kolomyjsko - čern. biskupiju (grkokatolici)
- Lwiwsku biskupiju (grkokatolici)
- Buchacku biskupiju (grkokatolici)
Redovnici
- Družba Isusova (isusovci)
Družbe apostolskog života
- Družba katoličkog apostolata (palotinci)

- Neka praktična pitanja -

Tko može na bogosloviju?

Na stranici Duhovno zvanje istakli smo da onaj tko želi primiti sakramenat sv. reda mora biti kršteni muškarac koji svjesno i slobodno to želi. Nadalje, u okviru bogoslovije je i pohađanje bogoslovskog fakulteta (filozofija i teologija) u trajanju od šest godina. Da bi netko bio primnjen na fakultet potrebno je da ima maturu odn. da je završio četiri godine srednje škole (bilo koje, ne samo sjemenišnu gimnaziju).

A što ako bi netko na fakultet a ima završenu samo trogodišnju srednju školu?
Tome se preporuča ili da upiše četvrti stepen u svojoj srednjoj školi koju je do tada pohađao i tako na koncu stene maturalnu svjedodžbu ili da upiše četvrti razred vjerske klasične gimnazije "Paulinum" u Subotici da bi na koncu i stekao maturalnu svjedodžbu.

Prijemni ispit se ne polaže za svećeničke kandidate na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu.

Od dokumenata potrebni su:

Za bogosloviju:
1. Preporuka župnika
2. Ovjerena kopija maturalne svjedodžbe
3. Kratka biografija kandidata, osobno pisana i potpisana
4. Vlastita molba za finansijsku pomoć, osobno pisana i potpisana

Za fakultet:
1. Svjedodžbe sva četiri razdreda srednje škole
2. Osobna molba za upis
3. Izvod iz matice rođenih
4. Izvod iz matice krštenih
5. Fotografije-3 komada

Za biskupiju:
1. Molba kandidata Subotičkom biskupu na prijem među svećeničke kandidate, osobito pisana i potpisana.

Uskoro

Imamo namjeru na ovim stranicama objaviti
svjedočanstva bogoslova o svojem duhovnom zvanju.
Možda Vas baš njihov primjer potakne na nasljedovanje
Gospodina Isusa!

početna I o nama I slike I sjemenište I bogoslovija I prilozi I kontakt

©bogoslovi 2002.